Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

Tuberkuloza

• Tuberkuloza je zarazna bolest koja se širi zrakom, ako se ne liječi, svaka osoba oboljela od tuberkuloze zarazi, u prosjeku, 10-15 osoba svake godine.
• 1 od 10 osoba zaraženih tuberkulozom razvit će aktivan oblik bolesti tijekom života. Osobe koje su HIV pozitivne imaju mnogo veći rizik za razvoj tuberkuloze.
• Tuberkuloza je bolest siromaštva, uglavnom oboljevaju mladi odrasli u najproduktivnijim godinama života.
• U Europi je 2005. godine bilo 445.000 novooboljelih i 66.000 umrlih od tuberkuloze. Prosječno je svakog sata 7 osoba umrlo od tuberkuloze.
• Tuberkuloza je glavni ubojica osoba zaraženih HIV-om čiji je imunitet oslabljen. U 2005. godini je bilo 14.000 HIV pozitivnih osoba s dijagnosticiranom tuberkulozom.
• Tuberkuloza je regionalna pandemija. 73% svih novooboljelih u Europi je u Kazahstanu, Rumunjskoj, Rusiji, Turskoj, Ukrajini i Uzbekistanu.
• Tuberkuloza rezistentna na više lijekova ne odgovara na standardnu terapiju. Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije ovaj oblik tuberkuloze je prisutan u svim zemljama.
• Svake godine u svijetu ima 450.000 novih slučajeva tuberkuloze rezistentne na standarnu terapiju, a u Europi 70.000.
• Ekstenzivno rezistentna tuberkuloza se javlja kada se razvije otpornost na drugu liniju lijekova. Ovu je bolest izuzetno teško liječiti.
• U Hrvatskoj je 2005. godine bilo 1.144 novooboljela od tuberkuloze, incidencija je bila 26/100.000 stanovnika, a u Osječko-baranjskoj županiji je iste godine otkriveno 82 novooboljela, odnosno incidencija je bila 22,4/100.000 stanovnika.

Tuberkuloza ili TBC je bolest uzrokovana bakterijom Mycobacterium tuberculosis. Bakterija u prvom redu zahvaća pluća, iako praktički može zahvatiti bilo koji organ: limfne čvorove, kožu, mozak, kosti i zglobove, probavni, mokraćni i genitalni sustav.

Tuberkuloza je kapljična infekcija koja se širi zrakom od bolesnih na zdrave ljude. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol kada zaražena osoba kašlje, kiše ili govori. Ljudi koji su u blizini mogu udahnuti te kapljice i inficirati se.

Pojam infekcija označava pozitivan tuberkulinski kožni test, a bez znakova bolesti. Kada govorimo o aktivnoj (razvijenoj) bolesti, znači da su prisutni klinički, radiološki i laboratorijski znakovi, a sama bolest može biti plućna i izvanplućna.

Što uzrokuje tuberkulozu?

TBC je uzrokovana kompleksom bakterija Mycobacterium tuberculosis. Taj kompleks obuhvaća M. tuberculosis, M. africanum (primarno porijeklom od ljudi) i M. bovis (primarno porijeklom od goveda). Najčešći uzročnik tuberkuloze u svijetu je M. tuberculosis.

M. africanum pojavljuje se u Zapadnoj Africi. Nekada je bovini uzročnik tuberkuloze (M. bovis) često uzrokovao zarazu stoke u Europi i Americi. Zaraza se na čovjeka prenosila putem mlijeka. Zbog kontrole stočne tuberkuloze i pasterizacije mlijeka, M. bovis se rijetko pojavljuje kao uzročnik TBC.

Netuberkulozne mikobakterije uključuju niz bakterijskih vrsta. Mnoge su bezopasne. Uobičajene su u zemljama sa visokom prevalencijom TBC, ali rijetko uzrokuju bolest.

Kako se prenosi?

TBC je kapljična infekcija koja se širi od bolesnika na zdrave ljude zrakom. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol kada zaražena osoba kašlje, kiše ili govori. Ljudi koji su u blizini mogu udahnuti te kapljice i inficirati se.

Udisajem inficiranih kapljica, bakterija tuberkuloze dospije u pluća i tamo se razmnožava. Iz pluća bakterija može krvlju dospijeti i u druge dijelove tijela kao što su bubrezi, kralješnica ili mozak.

Plućna tuberkuloza ili tuberkuloza grkljana je zarazna, što znači da se može širiti na druge ljude. Bolesnici s aktivnom tuberkulozom obično zaraze ljude s kojima svakodnevno provode određeno vrijeme (članovi obitelji, prijatelji, kolege na poslu).

Izvanplućna tuberkuloza koja zahvaća npr. bubreg ili mozak obično nije zarazna za okolinu. Mokraća i ostale izlučevine teoretski mogu biti izvor zaraze, ali rijetko, obično zato jer sadrže relativno mali broj bakterija.

Bolesnici s aktivnom bolešću zarazni su još nekoliko tjedana nakon što su počeli s odgovarajućim liječenjem. Zbog toga je liječenje svih pozitivnih bolesnika najbolja mjera sprečavanja širenja tuberkuloze. Ako liječenje ne traje koliko je određeno terapijskim režimom, bolest može recidivirati i bolesnik može ponovno postati zarazan.

Tuberkuloza uzrokovana M. bovis nastaje obično konzumiranjem nepasteriziranog mlijeka ili mliječnih prerađevinama, a ponekad se prenosi i zračnim putem na osobe koje rade sa stokom.

Što je latentna TBC infekcija?

Primarna infekcija nastaje neposredno nakon zaraze bakterijom tuberkuloze. Nakon što čovjek udahne bakterije, one dospiju u plućne alveole, gdje ih napadaju obrambene stanice - makrofagi i limfociti. Nastaje specifičan imunološki odgovor kojim se ubijaju bakterije i pretvaraju inficirani makrofagi u sitne, tvrde, sivkaste tuberkule. U tuberkulima bakterije tuberkuloze mogu perzistirati unutar makrofaga, ali je dalje razmnožavanje i širenje M. tuberculosis ograničeno. Većina primarno inficiranih se u potpunosti spontano izliječi, tuberkuli kalcificiraju, a infekcija prelazi u latentnu. Takva latentna infekcija može trajati doživotno, a da osoba nikad ne razvije manifestnu bolest. Pozitivan tuberkulinski kožni test jedini je dokaz infekcije.

Ukoliko je, međutim, obrana organizma slaba zbog dobi, kod HIV-infekcije, pothranjenosti, ili zbog drugih čimbenika, bacili mogu izbiti iz tuberkula u alveolama i dovesti do aktivne bolesti.

Osobe s latentnom infekcijom:

• nemaju simptoma
• nisu zarazni za druge
• obično imaju pozitivnu reakciju na kožni tuberkulinski test
• mogu razviti aktivnu tuberkulozu kasnije u toku života

Što je aktivna TBC bolest?

Kada govorimo o aktivnoj tuberkulozi, znači da su prisutni klinički, radiološki i laboratorijski znakovi, a obzirom na zahvaćenost organskog sustava, bolest može biti plućna i izvanplućna. Izvanplućna tuberkuloza rjeđa je od plućne. Razvijena bolest može nastati ponovnom infekcijom (reinfekcijom) ili ponovnom aktivacijom (reaktivacijom) latentnog žarišta iz doba primarne infekcije.

Bakterija tuberkuloze može se aktivirati i početi razmnožavati ako je imunološki sustav iz bilo kojeg razloga oslabljen i ne može bakteriju držati pod kontrolom. Tako nastaje manifestna bolest.

Bakterija tuberkuloze može se aktivirati i početi razmnožavati ako je imunološki sustav iz bilo kojeg razloga oslabljen i ne može bakteriju držati pod kontrolom. Tako nastaje manifestna bolest.

Slijedeće bolesti/stanja povećavaju rizik oboljevanja od tuberkuloze:

• djeca mlađa od 3 godine i starije osobe
• ovisnost o alkoholu/drogama
• pušenje
• šećerna bolest
• silikoza
• maligne bolesti
• kronična bubrežna bolest
• smanjena tjelesna težina / slaba ishrana/ gladovanje
• siromaštvo
• dugotrajna imunosupresivna terapija
• transplantacija organa
• HIV/AIDS

U plućnoj tuberkulozi znakovi bolesti su dugotrajni, traju više od 3 tjedna. Uglavnom su prisutni:

• kašalj
• bolovi u prsištu
• iskašljavanje sukrvice

Ostali znakovi TBC bolesti:

• opća slabost
• ubrzano umaranje
• gubitak tjelesne težine i apetita
• tresavica
• vrućica
• noćno znojenje

Znakovi izvanplućne tuberkuloze ovise o sijelu bolesti - kod tuberkuloze kosti i zglobova javljaju se otekline, bolovi, i deformiteti kukova, koljena, ili kralješnice.

Hoće li od primarne infekcije nastati aktivna bolest ovisi o:

• veličini infektivne doze (koliko se bakterija tuberkuloze udahne)
• vremenu izloženosti
• obrambenim snagama osobe koja je zaražen

Autor:

Senka Samardžić, dr. med., specijalist javnog zdravstva