Početna Arhiva  

Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

Krpelji i zarazne bolesti čovjeka

Nadolazeći sve topliji i duži proljetni dani višestruko povećavaju broj ljudi koji odlaze u prirodu. Većinom su to izletnici sa svojim obiteljima i prijateljima, ali također i osobe čija priroda posla zahtjeva boravak na otvorenom (npr. šumski radnici, lugari).

Krpelj

Dolaskom toplijih mjeseci raste i aktivnost krpelja koja je najintenzivnija u proljeće i rano ljeto, te nešto manje u jesen. Zbog toga postoji veliki rizik od susreta s njima i posljedično tome od njihova uboda. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najučestaliji su šumski krpelji vrste Ixodes rhicinus To su sitni paraziti koji se hrane krvlju prvenstveno toplokrvnih životinja, a iznimno i čovjeka. Zadržavaju se na grančicama i lišću niskog raslinja i grmlja do visine od oko jednog metra. Kretanjem ljudi ili toplokrvnih životinja po takvom terenu krpelji se hvataju na njihovu odjeću, te traže pogodno mjesto za ubod oštrim rilcem u kožu i sisanje krvi. Većinom su to područja gdje je koža tanka i krv lako dostupna, poput nogu, struka i genitalne regije, a kod djece i vlasišta. Ubod krpelja potpuno je bezbolan, jer se prilikom uboda u izlučuju tvari s anestetskim djelovanjima.

Krpelj

Krpelji mogu u čovjeka biti prenosioci većeg broja zaraznih bolesti. U našim krajevima najčešće su zaraženi bakterijom Borrelia burgdorferi i virusom krpeljnog meningo-encefalitisa, koje prilikom uboda unose zajedno sa u ranu. Navedeni mikroorganizmi uzročnici su Lyme borrelioze i krpeljnog meningoencefalitisa. Potrebno je naglasiti da je samo manji broj krpelja inficiran navedenim uzročnicima, a vjerojatnost infekcije je veća što je krpelj dulje na tijelu žrtve. Prema nekim istraživanjima, smatra se da zaraženi krpelj u prvih 10 sati samo u malom postotku slučajeva uspije zaraziti ubodenu osobu. Zbog svega toga potrebno ga je što prije odstraniti sa tijela. Krpelj se u cijelosti odstranjuje s površine kože uz pomoć alkoholom dezinficirane pincete tako da se izvuče laganim povlačenjem bez gnječenja. Prilikom izvlačenja potrebno ga je uhvatiti za gornji dio trupa, tj. što bliže koži. Današnji je stav da se krpelj prije izvlačenja ne premazuje i ne omamljuje alkoholom, uljem i sl. zbog veće vjerojatnosti izlučivanja uzročnika u ubodnu ranicu. Nakon njegovog odstranjenja, ubodno mjesto i ruke treba oprati sapunom i vodom, posušiti, te dezinficirati sredstvom za dezinfekciju. Ako to niste sposobni ili se bojite učiniti sami, potrebno je javiti se što prije svome liječniku.

Pojava simptoma bolesti sličnih gripi (vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti), ali i glavobolje, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, pospanosti, oduzetosti dijelova tijela (npr. ramenog pojasa) ili bezbolnih kožnih promjena u obliku crvenila sa bljedoćom u sredini najčešće se javlja 1-3 tjedna (ali može i prije i kasnije) nakon uboda krpelja. U slučaju javljanja navedenih pojave simptoma potrebno je javiti se svome liječniku na pregled, te daljnju obradu i liječenje.

S ciljem smanjenja rizika od uboda krpelja, pa tako i bolesti koje oni prenose trebalo bi se pridržavati nekih općih mjera zaštite.

  • Prilikom boravka u prirodi izbjegavati nepotrebno provlačenje kroz grmlje i odlaganje odjevnih predmeta po njemu.
  • Kod šetanje koristiti se stazama očišćenim od grmlja i visokog raslinja, te izbjegavati ležati na tlu obraslom gušćim raslinjem.
  • Zbog lakšeg uočavanja krpelja nositi odjevne predmete svjetlijih boja, dugih rukava i nogavica uz odgovarajuću obuću. Također, treba misliti da se krpelji zbog dlačica u odjeći od vune i sl. materijala lakše prihvaćaju na nju, pa je potrebno izbjegavati odjeću od navedenih materijala pri planiranju odlaska u prirodu. Istovremeno glavu bi trebalo zaštiti kapom ili maramom.
  • Za vrijeme boravka u prirodi korisno je premazati otkrivene dijelove tijela repelentima, tj. tvarima koji odbijaju krpelje.
  • Po povratku iz prirode uz promjenu odjeće, trebalo bi najbolje uz pomoć druge osobe pregledati cijelo tijelo, obraćajući posebnu pažnju na one dijelove gdje je koža tanka (iza ušiju, područje prepona, pazuha, pupka, a kod male djece i vlasišta). Sve eventualno otkrivene krpelje potrebno je što prije odstraniti, a na takva mjesta slijedećih dana obratiti više pažnju.

Osim općih mjera zaštite, može se provesti i specifična zaštita cijepljenjem protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojom se sprečava nastanak navedene bolesti prije odnosno poslije uboda krpelja. Cijepljenje se preporuča osobama koje su posebno izložene eventualnoj zarazi kao što su šumski radnici, lugari, planinari i sl., a provodi se s tri doze cjepiva uz docjepljivanje svake tri godine. Preporuča se zbog postizanja što ranije zaštite cijepljenje započeti u zimskim mjesecima

U liječenju Lyme borrelioze koriste se određeni antibiotici. Njihovo korištenje u preventivne svrhe, tj. nakon svakog uboda krpelja, a bez znakova bolesti nije potrebno.

Za sve detaljnije informacije može se informirati u Službi za epidemiologiju ZZJZ Osijek i ispostavama u Belom Manastiru, Donjem Miholjcu, Đakovu i Našicama.

Autor:

Tomislav Dijanić, dr. med., specijalist epidemiologije