Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije
Svjetski dan KOPB-a
 |
Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti obilježava se svake godine u organizaciji Globalne inicijative za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest - GOLD (engl. Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease) s ciljem povećanja svijesti o ovoj bolesti među zdravstvenim djelatnicima i u općoj populaciji, a kako bi se udruženim naporima u cijelom svijetu poboljšala prevencija i liječenje ove bolesti.
KOPB jedan je od najvažnijih uzroka kroničnog pobolijevanja i smrtnosti u svijetu, a zabrinjavajući stalni porast učestalosti i smrtnosti od KOPB u najvećoj se mjeri povezuje s općim povećanjem uporabe duhanskih proizvoda. Procjene Svjetske zdravstvene organizacije govore kako oko 80 milijuna ljudi širom svijeta ima izražen blaži ili teži oblik ove bolesti, a 2005. godine procjenjuje se da je više od 3 milijuna ljudi umrlo od KOPB što čini oko 5% svih smrti u svijetu te godine i kako je ovaj problem naročito izražen u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama. Dok je nekada ova bolest gotovo u pravilu pretežito bila prisutna kod muškaraca, u današnje vrijeme, zbog načina života i izloženosti vanjskim i unutrašnjim onečišćenjima zraka i sve veće zastupljenosti pušenja duhana kod žena gotovo postala jednako zastupljena i kod muškaraca i žena naročito u razvijenim dijelovima svijeta.
Što je to KOPB ( kronična opstruktivna plućna bolest)?
Kronična opstruktivnu bolest pluća - KOPB (engl. Chronic Obstructive Pulmonary Disease - COPD) je bolest koja zahvaća dišne putove, plućno tkivo i krvne žile pluća. Nastaje zbog upalnog odgovora pluća na iritaciju štetnim česticama i plinovima i dovodi do kroničnog oštećenja pluća. Obilježena je smanjenjem protoka zraka kroz dišne putove koje je progresivno i nije potpuno reverzibilno. Suženje dišnih putova s vremenom se pogoršava uz postupnu pojavu znakova u vidu kašlja i iskašljaja i osjećaja pomanjkanja zraka (zaduha). Istodobno dolazi do razvoja niza manifestacija u tijelu kao što su bolesti srca i krvnih žila te slabljenje imunološkog sustava s učestalim infekcijama dišnog sustava i izgleda neuhranjenosti. Bolest često prolazi
Bolest karakteriziraju periodi stabilne bolesti pri čemu postoji nepodnošenje napora i zaduha koje su proporcionalne stupnju oštećenja plućne funkcije kao i periodima naglog pogoršanja simptoma bolesti (egzacerbacijama) kada se javlja znatno smanjenje plućne funkcije, izražena zaduha i u mirovanju, te mogu nastupiti i po život opasna stanja koja zahtijevaju bolničko liječenje.
Koji su to čimbenici rizika: što to uzrokuje KOPB?
Doprinoseći čimbenici smatraju se pušenje i to pušenje cigareta ali jednako značajni čimbenik rizika predstavlja pušenje lule, cigara i ostali načini pušenja duhana, a koji su također popularni u raznim zemljama. Od ostalih potvrđenih uzroka u nastanku KOPB veliku ulogu imaju prašine i kemikalije radnog okoliša (razne pare, iritirajući plinovi i dimovi), kada je izloženost istima dovoljno dugotrajna i jaka. Zagađenost zraka i slabo prozračivanje u stambenim prostorima uslijed uporabe bioloških goriva za kuhanje i grijanje kao i atmosferska zagađenja pridonose nastanku KOPB, no njihova specifična uloga u nastanku ove bolesti nije u potpunosti i do kraja razjašnjena. Također i pasivna izloženost duhanskom dimu doprinosi pojavi respiratornih simptoma i KOPB.
Smanjivanje čimbenika rizika
KOPB je kronična bolest kojoj je najčešći uzrok pušenje. Čak 95% pušača boluje od te bolesti ili je njome ugroženo, a kako bolest dovodi do pogoršanja plućne funkcije oboljelog čak i uz najbolje liječenje i tako mu narušava kvalitetu života, prestanak pušenja najučinkovitija je mjera u cilju smanjenja rizika za nastanak i usporenje razvoja ove bolesti.
U tom smislu i globalni pokret za ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda i borba za prestanak pušenja ima za cilj značajno smanjenje brojnih bolesti i preranih smrti od istih kao i pojavljivanja od KOPB i broja smrti uzrokovanih KOPB.
Procijenjeni broj smrti vezanih uz pušenje po uzrocima u Osječko-baranjskoj županiji 2004. , 2005. , 2006. i 2007. godine
|
Autor:
Nikola Kraljik, dr. med.
>