Početna Arhiva  

Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

Tjedan promocije dojenja 2007: Važnost prvog sata

Rani početak dojenja i dojenje tijekom prvih šest mjeseci života mogu:

Spasiti više od milijuna djece!

Tjedan promocije dojenja 2007: Važnost prvog sata

Ciljevi:

  • Mobiliziranje svjetskog potencijala u spašavanju 1 milijuna djece jednostavnom akcijom: započinjanjem dojenja u prvom satu života
  • Neposredni kontakt "koža na kožu" djeteta s majkom odmah nakon poroda i nastavak isključivo dojenja tijekom prvih 6 mjeseci
  • Poticanje ministra zdravstva i ostalih autoriteta da uključe dojenje u prvom satu života kao ključni pokazatelj unapređenja zdravlja
  • Educiranje obitelji o važnosti prvog sata
  • Potpora inicijativi "Bolnice prijatelji djece" (Baby Friendly Hospital Initiative)

"Započinje rođenjem. Prvo što činimo nakon rođenja je sisanje majčina mlijeka. To je akt ljubavi i suosjećanja. Bez tog akta ne možemo preživjeti. To je jasno. To je život. To je realnost."

Dalai Lama and Howard C. Cutler, The Art of Happiness A Handbook for Living. 1998

Veličanstveni prvi sat života

Novorođenče na grudima majke, stavljeno odmah nakon poroda, čini s majkom veličanstvenu cjelinu. Stimulirana majčinim nježnim dodirom djeca su budna, pužu i pokušavaju dosegnuti grudi.13 Dodiruju i masiraju majčine grudi. Ovaj prvi nježni dodir djetetove ruke ili glavice stimulira otpuštanje hormona oksitocina9 koji potiče produkciju mlijeka i osjećaj ljubavi majke prema djetetu. Dijete doživljava majku čulom mirisa i dodira. Napokon započinje sisanje. Ovaj redoslijed događaja je važan za preživljavanje ljudskog potomstva.

Iako je mnogo autora opisalo ponašanje novorođenčadi7,13 tek sad je otkrivena važnost poticanja majki da dožive ovo iskustvo. Prvi put su otkriveni učinci pravodobnog prvog podoja na mortalitet novorođenčadi. Ustanovljeno je da ovaj mortalitet može biti manji ukoliko se dojenje započne u prvom satu života.

Optimalno dojenje

Globalna strategija prehrane novorođenčadi i djece Svjetske zdravstvene organizacije (WHO/UNICEF Global Strategy for Infant and Young Child Feeding) preporučuje isključivo dojenje prvih 6 mjeseci života djeteta i nastavak dojenja uz odgovarajuću ostalu hranu do 2 godine i više. Započinjanje dojenja u prvom satu života s direktnim kontaktom ("koža na kožu") s majkom, te pomoć majci i novorođenčetu da ostvare optimalno dojenje. To je neophodno za dobivanje naziva "Bolnica-prijatelj djece" (Baby Friendly Hospital Initiative WHO/UNICEF 10 Steps to Successful Breastfeeding).

Pravo na dojenje

Konvencija o pravima djece potvrđuje da svako dijete ima pravo na život. Cilj je osigurati život i razvoj svakom djetetu. Dojenje u prvom satu života povećava vjerojatnost preživljenja. Žene imaju pravo na znanje o ovim prednostima, kao i pravo na podršku koja im je potrebna da bi započele dojenje.

Zašto je kontakt "koža na kožu" nakon rađanja i dojenje unutar prvog sata toliko važno?

  1. Majčino tijelo pomaže održavanju topline djeteta što je osobito važno za djecu male porođajne težine4.
  2. Novorođenčetu se smanjuje stres, mirnije je i ima uravnoteženije disanje i srčani ritam7.
  3. Novorođenče je prvo izloženo bakterijama na majčinoj koži koje su uglavnom bezopasne ili protiv kojih majka posjeduje protutijela a sadrži ih majčino mlijeko. Majčine bakterije koloniziraju kožu i probavni trakt novorođenčeta i tako ga štite od infekcija5.
  4. Novorođenče tijekom prvog dojenja dobija kolostrum - zlatnu tekućinu, ponekad nazivanu darom života5
    • Kolostrum je bogat imunološki aktivnim stanicama, protutijelima i drugim zaštitnim proteinima. Ona služe imunizaciji djeteta koja ga štiti od infekcija. Također pomaže razvoju vlastitog imuniteta djeteta.
    • Kolostrum sadrži faktor rasta koji pomaže razvoju i funkcioniranju djetetovog probavnog trakta. To otežava ulazak mikroorganizama i alergena u djetetovo tijelo.
    • Kolostrum je bogat vitaminom A koji štiti i pomaže razvoju vida i smanjuje mogućnost infekcije
    • Kolostrum stimulira rad crijeva tako da se mekonij (prva stolica) brže odstranjuje iz crijeva. To pomaže oslobađanju od tvari u djetetovom tijelu koje uzrokuju žuticu i tako pomažu u smanjenju simptoma žutice.
  5. kolostrum dolazi u malim količinama, upravo koliko je potrebno novorođenčetu.
  6. dodirivanje i sisanje dojki pomaže otpuštanju oksitocina koji je potreban za:
    • oksitocin uzrokuje kontrakcije maternice. To pomaže istiskivanju posteljice i smanjuje krvarenje majke nakon poroda10
    • oksitocin stimulira ostale hormone koji uzrokuju da se majka osjeća smireno, relaksirano i da osjeća "ljubav" prema djetetu9
    • stimulira stvaranje mlijeka
  7. žene osjećaju neopisivu radost prilikom prvog kontakta s djetetom. Očevi obično dijele ovo oduševljenje. Započinje proces povezivanja majke i djeteta.

Kontakt "koža na kožu" i rano dojenje kolostrumom uzrokuje smanjenje mortaliteta u prvom mjesecu života djeteta. Također je povezano s povećanjem broja majki koje doje i dužim dojenjem što vodi do unapređivanja zdravlja i smanjenja mortaliteta6,12.

Je li početak dojenja unutar prvog sata života garancija nastavka dojenja?

UKOLIKO DOJENJE ZAPOČNE UNUTAR PRVOG SATA DJETETOVOG ŽIVOTA 1 MILIJUN DJECE MOŽE BITI SPAŠENO

Istraživači u ruralnoj Gani gdje rano započinjanje dojenja nije uobičajeno, ustanovili su da djeca koja započnu dojenje u prvom satu po rođenju češće preživljavaju neonatalno razdoblje (Edmond et al, 2006).

  • Djeca koja ne započnu dojenje unutar prvih 24 sata života imaju 2,5 puta veći rizik da umru, bez obzira hrane li se isključivo majčinim mlijekom ili primaju i nadomjesnu prehranu.
  • 30% djece u studiji je bilo hranjeno čvrstom hranom ili mlijekom koje nije majčino prije navršenih mjesec dana života
  • ova djeca su umirala 4 puta češće od djece koja su hranjena isključivo majčinim mlijekom
  • Zaključak (za ruralnu Ganu):
    • 16% smrti novorođenčadi se može prevenirati ukoliko se hrane isključivo majčinim mlijekom i ukoliko dojenje započne u prvom danu života djeteta
    • 22% smrti novorođenčadi se može prevenirati ukoliko se dojenje započne u prvom satu života djeteta

Edmond K et al (2006) Delayed Breastfeeding Initiation Increases Risk of Neonatal Mortality. Pediatrics, 117:380-386

Edmond KM, Bard EC, Kirkwood BA. Meeting the child survival millennium development goal. How many lives can we save by increasing coverage of early initiation of breastfeeding? Poster presentation at the Child Survival Countdown Conference, London UK. December 2005.

Kako započeti dojenje u prvom satu života1,7,11

  1. omogućiti odgovarajuću osjetljivost društva i okoliš koji promovira i potiče majke da doje
  2. poticanje nefarmakoloških mjera u podršci majkama (masaža, aromaterapija, kupke, vježbe)3
  3. omogućavanje porođaja koji odgovara majci7
  4. brzo brisanje novorođenčeta uz očuvanje vernix-a (prirodnog pokrova na koži) koji ima zaštitnu ulogu
  5. stavljanje golog novorođenčeta na majčina prsa licem prema majci
  6. dopuštanje djetetu da traži dojku. Majka može poticati dijete dodirom kako bi dosegnulo bradavicu
  7. dopuštanje djetetu da traži dojku. Majka može poticati dijete dodirom kako bi dosegnulo bradavicu
  8. ostaviti dijete u kontaktu "koža na kožu" dok se ne obavi prvi podoj i toliko dugo koliko žele nakon toga
  9. žene koje rađaju carskim rezom također trebaju ostvariti ovaj kontakt s djetetom
  10. porođaj je naporan i stresan. Dijete je potrebno vagati, mjeriti i dati mu lijekove NAKON podoja1,11 djetetu ne treba davati tekućinu niti hranu prije dojenja, osim ukoliko to nije medicinski indicirano1,11

Pogrešna uvjerenja: prepreke normalnom početku dojenja

  1. Kolostrum nije dobar i štetan je za dijete. NE!

    Kolostrum je neophodan za normalan rast i razvoj5:

    • prva imunizacija - zaštita od probavnih i drugih infekcija
    • smanjuje simptome žutice
  2. Djeci je potreban specijalni čaj ili neka druga tekućina prije dojenja. NE!

    Svaka hrana prije dojenja povećava rizik infekcije, smanjuje vjerojatnost prehrane isključivo majčinim mlijekom i smanjuje vrijeme dojenja.6,8,11

  3. Dijete ne dobiva dovoljno hrane ili tekućine ako se hrani samo kolostrumom ili majčinim mlijekom. NE!

    Kolostrum je odgovarajući za djetetovo prvo hranjenje.5 Za novorođenče je normalno da izgubi 3-6% težine koju je imalo pri porodu.

  4. Dijete će se pothladiti. NE!

    Dijete je na sigurnoj temperaturi ukoliko je u kontaktu "koža na kožu" s majkom4. Temperatura majčinih grudi raste 0,5°C unutar 2 minute od stavljanja djeteta na prsa.2

  5. Majka je previše iscrpljena nakon poroda da bi mogla dojiti. NE!

    Val oksitocina što se izluči nakon dodira "koža na kožu" i dojenja pomaže smirivanju majke nakon poroda.

  6. Veoma je važno dobro očistiti usta, nos i orofarinks djeteta prije prvog podoja da bi se spriječilo udisanje porodne tekućine. NE!

    Čišćenje dišnih putova kod normalnog zdravog novorođenčeta ne smanjuje aspiraciju mekonija, a može ozlijediti tkivo usne šupljine, grlo ili glasnice. I sukcija želuca nije dobra za dojenje.13

  7. Vitamin K i lijekovi koji preveniraju gonoreju oka moraju se dati djetetu neposredno nakon rođenja. NE!

    Američko sveučilište opstetričara i ginekologa i Medicinska akademija (The American College of Obstetrics and Gynaecology and the Academy of Breastfeeding Medicine) tvrde da ove važne preventivne mjere mogu biti odgođene dok se ne obavi prvi podoj bez rizika za dijete.1,11 Ne preporuča se ni u kom slučaju odvajanje majke od djeteta.

  8. Žene zahtijevaju lijekove kako bi im se smanjila bol tijekom poroda. NE!

    Korištenje analgetika ili anestezije tijekom poroda može sedirati dijete, ometajući refleks dojenja i odgađajući prvi podoj satima ili danima.7 Korištenje komplementarne terapije uključujući prisustvo partnera porođaju pomaže ženi da podnese bol i rezultati poroda su bolji.3

  9. Pomaganje majci zahtjeva previše posla i vremena. NE!

    Dok je dijete na majčinim grudima uobičajeni zahvati u porođaju se mogu nastaviti.11 Dijete će samo pronaći put do majčinih grudi

Je li kontakt "koža na kožu" dozvoljen majkama koje su HIV pozitivne?

I ženama kojima je nadomjesno hranjenje prihvatljivo, izvedivo, dostupno, održivo i sigurno (Acceptable, Feasible, Affordable, Sustainable and Safe (AFASS)) i koje odluče da neće dojiti mogu ostvariti ovaj kontakt sa djetetom. Majka i dijete su osobito osjetljivi u ovom razdoblju. Kontakt "koža na kožu" omogućava posebnu bliskost u početku stvaranja odnosa majke s djetetom.

Ukoliko ne postoje preduvjeti za nadomjesnu prehranu važno je da majka ostvari kontakt "koža na kožu" s djetetom neposredno nakon poroda i da počne dojiti unutar prvog sata po rođenju djeteta. Za dijete HIV pozitivne majke isključivo dojenje nosi manji rizik zaraze HIV-om od kombiniranog hranjenja (zamjenska hrana i dojenje).

Za žene koje ne znaju svoj HIV status je preporuka isključivo dojenje.

Pogledaj:

http://www.who.int/child-adolescent-health/publications/NUTRITION/consensus_statement.htm i /HIV_IF_Framework.htm

Dostizanje milenijskog cilja razvoja (Millennium Development Goals (MDGs)): Poticanje dojenja u prvom satu života

Na milenijskom samitu Ujedinjenih Naroda u rujnu 2000 svjetski vođe su se složili oko važnih ciljeva koji se odnose na smrtnost i glad djece. Mnoge najsiromašnije zemlje zaostaju u postizanju ovih ciljeva. Započinjanje dojenja u prvom satu može pomoći ostvarivanju 1. i 4. točke MDG. Ovo je preporuka UN-ova Odbora za prehranu iz 2003, kada su i ustanovljeni globalni pokazatelji za rano započinjanje dojenja.

Milenijski cilj 1: Iskorijenjavanje ekstremnog siromaštva i gladi - smanjivanje za polovicu ljudi koji gladuju

Početak dojenja u prvom satu života povezano je s povećanjem udjela majki koje isključivo doje i s vremenski dužim dojenjem. Ovo značajno utječe na zadovoljavanje djetetovih nutritivnih potreba tijekom prve dvije godine života, sprečavajući pothranjivanje i zaostajanje u rastu.

Milenijski cilj 4: Smanjivanje mortaliteta djece - smanjivanje za dvije trećine stope smrtnosti djece do pet godina starosti

Većina smrti djece je uzrokovana dijarejom i respiratornim bolestima, koje su češće i ozbiljnije ukoliko dojenje nije optimalno.8 Oko 40% smrti nastupa u prvom mjesecu života, što je velika prepreka ostvarivanju navedenih ciljeva. Dojenje u prvom satu može smanjiti smrtnost novorođenčadi i djece do pet godina starosti.

United Nations The Millennium Development Goals: 2006 Report UN New York

Započinjanje dojenja u prvom satu života ima velike posljedice za zdravlje djece. Može značajno doprinijeti ostvarivanju 1. i 4. Milenijskog cilja razvoja. Politika koja podržava dojenje mora se primijeniti lokalno i globalno.

Za bolnice i majke

  • ocijeniti mjesto poroda - koje su prepreke započinjanju normalnog dojenja? Razvijanje akcijskog plana za svladavanje postojećih prepreka
  • Ohrabrivanje svih sudionika da vode evidenciju o započinjanju dojenja unutar prvog sata
  • Iznošenje mjesečnih podataka o ranom započinjanju dojenja i razmatranje mogućeg unapređenja - povećanja stope dojenja
  • Procjena učinka prakse rađanja na započinjanje dojenja kako bi se učinili pozitivni pomaci (kako bi se uklonile smetnje

Za zdravstvene djelatnike

  • Podučavanje osoba koje sudjeluju pri porodu kako bi pospješile započinjanje dojenja u prvom satu
  • Provjeravanje pružatelja zdravstvenih usluga i tradicionalnih laika koji pomažu pri porodu kako bi bili sigurni da znaju informacije o važnosti ovih koraka
  • Davanje potpore najmanje jednoj majci dnevno

Za obitelji i zajednicu

  • Promicanje edukacije obitelji o važnosti dojenja tijekom trudnoće i odmah po porodu. U podučavanju i diskusiji uključiti bake i ostale utjecajne članove obitelji
  • Identificirati utjecajne osobe u zajednici koje mogu prenijeti ovu poruku do svake žene, muškarca, mladih i starih, kako bi se pružila podrška majkama u započinjanju dojenja i prehrane dojenčadi isključivo majčinim mlijekom
  • Uvojačiti popularne novine da prenose ovu poruku. Osigurati barem jednu naslovnicu mjesečno posvećenu dojenju!

Za kreatore politike

  • Ohrabrivati rodilišta, ministarstvo zdravstva i ostala utjecajna tijela kako bi se pratili i izrađivali pokazatelji započinjanja dojenja kao pokazatelja najbolje prakse u njezi djece

Literatura:

  1. American College of Obstetrics and Gynecology. (2007). Breastfeeding: Maternal and infant aspects. Special report from ACOG. ACOG Clin Rev, 12(supp), 1s-16s.
  2. Bergstrom, A., Okong, P., & Ransjo-Arvidson, A. (2007). Immediate maternal thermal response to skin-to-skin care of newborn. Acta Paediatr, 96(5), 655-658.
  3. Dimkin, P., & O'Hara, M. (2002). Nonpharmacologic relief of pain during labor: Systematic reviews of five methods. American Journal of Obstetrics and Gynecology, 186(5, Supp), S131-S159.
  4. Fransson, A., Karlsson, H., & Nilsson, K. (2005). Temperature variation in newborn babies: Importance of physical contact with the mother. Arch Dis Child Fetal Neonatal Ed, 90, F500-F504.
  5. Hanson, L. (2004). Immunobiology of Human Milk: How Breastfeeding Protects Infants. Amarillo, TX: Pharmasoft Publishing.
  6. Kramer, M., Chalmers, B., Hodnett, E., & PROBIT Study Group. (2001). Promotion of breastfeeding intervention trial (PROBIT): A randomized trial in the republic of Belarus. JAMA, 285, 413-420.
  7. Kroeger, M., & Smith, L. (2004). Impact of birthing practices on breastfeeding: Protecting the mother and baby continuum. Boston: Jones and Bartlett.
  8. Lauer JA, Betran AP, Barros AJ, de Onis M. (2006). Deaths and years of life lost due to suboptimal breast-feeding among children in the developing world: a global ecological risk assessment. Public Health Nutr, 9(6):673-85.
  9. Matthiesen, A., Ranjo, A., Nissen, E., & Uvnas-Moberg, K. (2001). Post-partum maternal oxytocin release by newborns: Effects of infant hand massage and sucking. Birth, 28, 13-19.
  10. Sobhy, S. M., NA. (2004). The effect of earl initiation of breastfeeding on the amount of vaginal blood loss during the fourth stage of labor. Egypt Public Health Association, 79(1-2), 1-12.
  11. The Academy of Breastfeeding Medicine Protocol Committee. (2003). Protocol #5: Peripartum breastfeeding management for the healthy mother and infant at term. Retrieved May 1, 2007, from www.bfmed.org
  12. Vaidya, K., Sharma, A., & Dhungel, S. (2005). Effect of early mother-baby close contact over the duration of exclusive breastfeeding. Nepal Medical College Journal, 7(2), 138-140.
  13. Widstrom, A., Ransjo-Arvidson, A.-B., Christensson, K., & et al. (1987). Gastric suction in healthy newborn infants: Effects on circulation and developing feeding behaviour. Acta Paediatr, 76, 566-572

Preveli i uredili:

Senka Samardžić, dr. med, specijalist javnog zdravstva